Prema „Strategiji razvoja Trebinja 2009-2017.“ poljoprivredna proizvodnja ima veoma važnu ulogu u ukupnom razvoju ovoga područja. Postojeći prirodni potencijali u vidu klime, zemljišta i vode čine značajne predpostavke za organizovanje bavljenja poljoprivrednom djelatnosti u različitim oblastima poljoprivredne proizvodnje. Govoreći o raznovrsnosti primarne poljoprivredne proizvodnje, može se uočiti da se ona manifestuje u voćarstvu, vinogradarstvu, proizvodnji ljekovitog bilja, pčelarstvu stočarstvu, te u ratarstvu, s tim što je proizvodnja žitarica nešto manje zastupljena.

Zemljišne površine

Prema podacima iz 2007. godine ukupna površina zemljišta Grada Trebinja je 90.400 ha, a od toga poljoprivredne površine čine 52% odnosno 47.237 ha. Ukupne obradive površine su 8.837 ha od čega je 7.231 ha u privatnom sektoru, dok pašnjaci, kao dominantni oblik iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta većinom pripadaju državnom sektoru i njihova površina je 26.000 ha. Ukupne oranične površine od 6.895 ha čine 14,6% ukupnih poljoprivrednih površina i predstavljaju dominantan oblik korištenja obradivog zemljišta. Većina oraničnih površina je u privatnom vlasništvu, dok mali dio od 945 ha pripada državnom sektoru.

Biljna proizvodnja

Na području Trebinja, kao najveći problem javlja se veoma slaba upotreba najkvalitetnijeg oraničnog zemljišta koje je pod ugarom ili se uopšte ne obrađuje. Prema nekim podacima iz 2008. godine, od ukupno 6.093 ha oranica, čak 82% ovih površina ili 4.985 ha se ne obrađuje. Analize su pokazale da oranične površine koje se zasijavaju biljnim usjevima iznose od 983 – 1.100 ha, što je vrlo skromno i nedovoljno, uzme li se u obzir plodno zemljište Petrovog i Popovog polja sa područja Trebinja.

Ratarska proizvodnja

Ratarska proizvodnja u Trebinju se provodi na površini od 1.100 ha. U strukturi sjetve, vodeču poziciju zauzima povrće, zatim krmno bilje i žitarice, dok se industrijskim biljem zasijava neznatan dio poljoprivrednog zemljišta. Ova struktura sjetve može se ocijeniti dosta povoljnom, sa stanovišta unapređenja ratarske proizvodnje, uz konstataciju da se značajno razlikuje od one kakva se primjenjuje u ostalom dijelu Republike Srpske, gdje se akcenat stavlja na strna žita. Na osnovu ovoga se moše zaključiti da se povrtlarska proizvodnja može značajno unaprijediti, pogotovo ako se uzme u obzir da su sve poljoprivredne površine snabdjevene vodom. Značajno je napomenuti da je na ovome području moguće razviti i plasteničku proizvodnju, koja je jedan od najznačajnijih i najboljih načina uzgoja povrća.

Vrijedi napomenuti da se od industrijskog bilja uzgaja jedino duvan i to na veoma malim površinama.

Krmno bilje se uzgaja na oko 380 ha oranica, što uz 1.530 ha prirodnih livada i 38.400 ha pašnjaka predstavlja značajnu količinu sirovine za proizvodnju hrane za stoku.

Na području trebinjske regije postoji veliki broj vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja. Ovo je jedna od grana poljoprivrede koja se u posljednje vrijeme sve više razvija i koja može biti značajan izvor prihoda seoskih domaćinstava. Sadašnje okolišne i socijalne procjene ukazuju da se njihovom proizvodnjom i ubiranjem zadovoljava samo mali dio potreba domaćeg i stranog tržišta, pa postoji veliki potencijal za širenje ovoga vida poljoprivredne proizvodnje. Neki od lokalnih proizvođača su vidjeli šansu u ovome vidu proizvodnje, što potvrđuje i otvaranje pogona za preradu i povećanje proizvodnih površina pod ovim kulturama.

Voćarska proizvodnja

Voćarstvo je veoma važna poljoprivredna grana na području Trebinja. Prema zvaničnim statističkim podacima iz 2007. godine pod voćnjacima je bilo zasađeno 195 ha, od čega je 125 ha pripadalo državnom sektoru, a preostalih 70 ha privatnom. U manjoj mjeri su zastupljeni trešnja, orah, kajsija i breskva, te smokva i citrusi. Njihova ukupna godišnja proizvodnja prema statističkim podacima iz 2009. godine je iznosila 561,5 tona.

Voćarsku proizvodnju karakteriše stari baštenski način uzgoja, koji daje veoma male prinose. Tržišni viškovi su niski, ali u posljednje vrijeme ohrabruje činjenica da se broj stabala voćaka uvećava sa novim načinima uzgoja i novim modernim sortimentima. Vrijedi napomenuti da u posljednje vrijeme dolazi do podizanja plantažnih zasada voća, što je ohrabrujuća činjenica za razvoj ovog vida poljoprivredne proizvodnje, koju je na ovim prostorima moguće još više unaprijediti.

Vinogradarstvo i proizvodnja vina

Vinogradarstvo i proizvodnja vina na području Trebinja doživljava ekspanziju posljednjih godina i ovo je grana poljoprivrede koja je jedna od najbolje razvijenih na ovome području. Naime, trebinjski vinogradari i vinari su uvidjeli potencijal u ovoj grani poljoprivrede i već je formirana grupacija od 15-ak prozvođača koji se ozbiljno bave ovim vidom proizvodnje. Samim tim, trebinjska regija je prepoznata kao regija iz koje dolaze vina vrhunskog kvaliteta, zbog čega je Trebinje uvršteno u Vinsku cestu Hercegovine, a vina iz ovoga krajaveć su nadaleko poznata u Evropi i svijetu.

Prema zvaničnim statističkim podacima, na području Trebinja je u 2009. godini ukupno bilo zasađeno 1,15 miliona čokota vinove loze, sa kojima je ostvarena proizvodnja od 1 954 tona grožđa.U odnosu na 2004. godinu, broj čokota je tri puta veći, a proizvodnja skoro pet puta. Prema podacima iz 2007. godine, ukupna godišnja proizvodnja vina iznosila je 1,2 miliona litara. Sorte vinove loze koje dominiraju su Žilavka, Hercegovački Vranac, Chardonay i Blatina.

Treba napomenuti da ovi podaci iz 2007. godine ne odgovaraju trenutnim podacima (2014. godina), jer je prema nekim procjenama došlo do uvećanja broja čokota, a samim tim došlo je i do povećanja proizvodnje grožđa i vina. Takođe, ovo je jedna od grana poljoprivrede koja u Trebinju posljadnjih godina doživljava ekspanziju, i postoji veliki prostor za njeno širenje, jer prema procjenama, veliki je nedostatak sirovine, koja se nabavlja iz uvoza.

Ljekovito bilje

Podizanje plantaža ljekovitog bilja na području trebinjske regije je još jedna poljoprivredna grana koja posljednjih godina doživljava svoj procvat. Pogodna klima, veliki broj sunčanih dana i pogodno zemljište predstavljaju idealne uslove za gajenje raznih vrsta ljekovitog bilja, od kojih su najviše zastupljeni smilje i lavanda. Prema podacima, količina ljekovitog bilja koja se proizvede na ovome području nije dovoljna da podmiri potražnju, što otvara mogućnost za investiranje u ovaj, veoma profitabilan vid poljoprivredne proizvodnje. Godišnje potrebe destilerija su oko 5.000 tona sirovine, dok trenutni proizvodni kapaciteti uspijevaju da podmire samo jedan neznatan dio te proizvodnje.

Stočarska proizvodnja

Stočarska proizvodnja na području Grada Trebinja je jedna od grana poljoprivrede koja je jako slabo razvijena i svedena je na proizvodnju proizvoda za kućnu upotrebu, dok je jedan mali dio tih proizvoda namijenjen tržištu. Kada se govori o ukupnoj stočarskoj proizvodnji, godišnje se proizvede 3,3 miliona litara mlijeka, 6 tona vune, 2,75 miliona jaja i 55 tona meda.

Jedino je pčelarstvo vid stočarske proizvodnje koji se sve više razvija i napreduje. Povoljna klima, raznolikost flore, prisutnost prostrane i nezagađene teritorije (pčele su veoma osjetljive na atmosfersku zagađenost) čine ovu regiju međunarodnom baštinom za proizvodnju pčelarskih proizvoda. Trebinjska regija ima sve potencijale za proizvodnju velikih količina meda, s mogućnošću proizvodnje certifikonavog organskog meda, aromatskog meda, kvalitetnog voska, te drugih proizvoda poput polena i matične mliječi. Izrazit potencijal za proizvodnju meda postoji zbog postojanja velikih površina livada i pašnjaka, kao i velikog broja endemičnih i ljekovitih biljaka, koje upravo ovom proizvodu daju specifičnost.

Međutim, prema nekim procjenama, na ovome području se ubere svega 10% ponuđenog nektara prirode, a količine meda variraju iz godine u godinu, što djelimično zavisi i od vremenskih uslova. Prema procjenama, godišnja proizvodnja meda iznosi oko 650 tona.

Proizvodnja ribe

Ribarstvo je još jedna od grana poljoprivrede koja se na području Grada Trebinja posljednjih godina razvija i za koju postoji veliki potencijal. Tome u prilog ide blizina Trebinjskog jezera, kao i rijeke Trebišnjice. Prema nekim podacima, godišnja proizvodnja ribe je oko 350 tona, što pokazuje da je ovo grana koja se još dosta može širiti.

Prehrambena industrija

Generalni zaključak je da je prehrambena industrija u Trebinju nedovoljno razvijena. Prema podacima Privredne komore Trebinje, u ovome Gradu posluje preko 220 privrednih subjekata. Od toga broja, nesto više od 30 se bavi poljoprivrednom i prehrambenom industrijom. Pri tome je znatno više onih koji se bave samo proizvodnjom, ali ne i preradom poljoprivrednih proizvoda. Prerada ratarskih i povrtlarskih kultura je gotovo zanemariva, dok je prerada mesa i mlijeka svedena na jedan subjekt za preradu mesa i jedan na proizvodnju sladoleda.

Međutim, sektor prehrambene industrije koji bilježi značajan razvoj je sektor za proizvodnju i preradu grožđa. S toga sa sigurnošću možemo reći da je vinogradarstvo i vinarstvo najznačajnija grana ove industrije. U Trebinju postoji 25 vinskih podruma, od kojih su njih osam registrovani kao preduzeća. Međusobno su povezani u Udruženje. Prerađivači vina se dosta razlikuju po instaliranim kapacitetima, proizvodnoj orjentaciji i dostignućima. Neki od vinskih podruma iz Trebinja su se već pozicionirali na svetskom tržištu vina, te izgradili prepoznatljiv brend. Ova grana poljoprivredne porizvodnje je već prepoznata i uvrštena u sve strateške razvojne dokumente Grada Trebinja.

Proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda je još jedna od grana prehrambene industrije koja u Trebinju bilježi stalni rast i razvoj. Ovaj vid poljoprivredne proizvodnje ima značajno mjesto u razvojnim dokumenitma, kada je u pitanju izbor strateških proizvodnji za dalji razvoj Grada.

Proizvodnja koja se u sirokom smislu može svrstati u prehrambeno-prerađivačku je proizvodnja eteričnih ulja, koja u posljednjim godinama bilježi razvoj i predstavlja veoma profitabilnu aktivnost za one koji se njome bave, što govori i podatak da u Trebinju postoje destilerije eteričnih ulja, koje svoje proizvode izvoze u zemlje EU i SAD.

10 razloga da investirate u Trebinje:

  • Blizina Evropske unije, i tržišta od cca. 600 miliona potrošača
  • Područje pogodno za proizvodnju meda, vina, uzgajanje duvana i aromatičnih biljaka
  • Potencijal za razvoj poljoprivrede – 90% obradive površine
  • Potencijal za razvoj turizma, bogato kulturno istrijsko nasljeđe
  • Kvalifikovana radna snaga prilagodljiva potrebama tržišta
  • Hidro potencijali
  • Blizina Jadranskog mora – 30km
  • Efikasna lokalna uprava
  • Stimulativna poreska politika i doprinosi na nivou BiH
  • Niski operativni troškovi

Informacije o registracijama možete pronći na sljedećim linkovima:

  1. Jednostavni vodič za registraciju mikro biznisa
  2. Priručnik za buduće preduzetnike – Od ideje do realizacije (Teritorija Republike Srpske)